AJÉNSIA TIC TIMOR I.P., ASINA MoU HO SEA

 

Ajénsia Teknolojia Informasaun no Komunikasaun, sigla português (TIC) TIMOR I.P., asina Nota Entendimentu (MoU) ho Sekretaria Estadu Ambiente (SEA) hodi hametin liu tan kooperasaun servisu iha futuru.

Iha Serimonia asina akordu ne’e, Sekretáriu Estadu Ambiente Sr. Demétrio do Amaral de Carvalho hatete, akordu ne’ebé TIC no SEA hala’o hodi asegura informasaun Sekretaria Estadu Ambiente nian.  

“Akordu ida ne’e, hodi kolabora akuarda baze informasaun sira ne’ebé Sekretaria Ambiente iha atu nune’e bele iha sistema baze dadus ne’ebé forte nomós halo lansamentu ba Website Sekretaria Estadu Ambiente nian, ita haree Website barak mak loke maibé ita loke informasaun la atualizadu, tanba ne’e, ho servisu hamutuk ho TIC bele proteje ita nia informasaun hirak ne’e ho di’ak,”dehan SEA iha ninia Diskursu.

Sr. Demétrio informa, iha tempu uluk liu ba informasaun instituisaun estadu lakon hotu tanba informasaun hirak ne’e la konsentra iha sentru dadus ida de’it.

“Ita hateke fali ba kotuk deske inísiu UNTAET nia tempu  to’o mai Governu ohin loron ita halo Peskiza, rekolla informasaun, halo relatóriu maibé bainhira atu rekolla fali dadus hirak ne’e lakon hotu, balun dokumentu sira ne’e be’e kona aa’t, usb loke la di’ak,  buat sira ne’e hotu halo ita lakon boot tanba iha mundu informasaun ne’e kustu boot, tanba ne’e, servisu ne’e la’ós ba interese Ambiente nian maibé ita nia interese boot liu mak sai na’in ba informasaun sira ne’e ”dehan Membru Governu ne’e.

Iha biban ne’e SEA mós apresia ba VIII Governu tanba bele eziste Ajénsia TIC TIMOR hodi asegura dadus Instituisaun Estadu sira hotu iha sentru dadus TIC TIMOR nian.

“Ha’u kontente tebes VIII Governu Timor-Leste harii TIC nomós alvu profesionál ida mak halo sistema baze dadus hodi rekolla informasaun oi-oin, sente kontente no agradese ba TIC bele halo kooperasaun dia’k, espera kooperasaun ne’e bele iha benefísiu ho di’ak” esklarese Sr. Demétrio.

Iha fatin hanesan, Diretór Ezekutivu Ajénsia TIC TIMOR I.P. Sr. Roberto Caitano de Sousa Vicente hatete iha ninia diskursu katak, TIC ho Sekretaria Estadu Ambiente selebra tan pasu foun ida iha istóriku Instituisaun Estadu liu hosi asinatura MoU liu-liu iha âmbitu Governu Eletróniku ne’ebé iha futuru la bolu ona Governu Eletróniku maibé Governu Dijitál.

Ho asina MoU ida ne’e, SEA mós hola parte iha instituisaun estadu 50 resin ona ne’ebé mak uza ona servisu informátika TIC TIMOR iha área oi-oin tan ne’e, fiar katak hahú hosi kooperasaun ne’e, ita bele iha kooperasaun di’ak liu tan iha futuru.

MoU ne’ebé SEA selebra ho TIC TIMOR foku liu ba área prinsipál rua, Primeiru apoiu dezenvolvimentu infraestrutura sistema informátika iha Sekretaria Estadu Ambiente hanesan domino, koreiu eletróniku ofisiál, virtual private serve (VPS), apoiu Hosting, Segundu Apoiu sistema aplikasaun no konetividade no konjuntu sira seluk ne’ebé dezenvolve iha futuru.

Iha biban ne’e  Sr. Diretór mós halo introdusaun kona-ba ejisténsia TIC TIMOR nian, TIC TIMOR harii iha VI Governu Konstitusionál iha 2017 liu hosi dekretu Lei 29/2017, Ajénsia ida ne’e di’ak  tanba haree ba polítika Governu Eletróniku no tutela direta ba Primeiru-Ministru, ida ne’e fó vantajen ba TIC atu dezenvolve Governu Eletróniku ida ne’ebé, bele kobre iha Instituisaun Governu iha rai laran.

Lider másimu ne’e esklarese,  TIC entende loos papél Sekretaria Ambiente nian ne’ebé haree ba polítika Ambiente ida ne’ebé sustentável, estabelese komunikasaun ida ne’ebé sustentável iha asuntu sira ne’ebé mak ligadu ho protesaun ambiente, dirije no Koordena konsultasaun públiku nian ba produsaun inisiativa sira, protesaun meiu ambiente, biodiversidade, adiasaun ba akordu kovensaun internasionál, dezenvolvimentu ambientál no seluk tan, informa Sr. Diretór.

Diretór informa tan katak, iha tinan lima nia laran bainhira iha mudansa Governu ativa ita lakon mós informasaun barak tanba dala barak informasaun ne’ebé mak dezenvolve ita la tenta sentraliza entaun Governasaun foun iha, ita iha difikuldade barak atu buka tuir informasaun hirak ne’ebé mak Governasaun sesante halo tiha ona, ida ne’e tema ida ne’ebé kuaze ita haree tiha ona iha séklu tinan lima nia laran ka menus hosi ne’e.

Ho difikuldade hirak ne’ebé temi Diretór Ezekutivu mós deklara katak, ida ne’e hatudu neineik ita guarda ona sistema informátika Governu nian, sentraliza ona rekursu informátika Governu nian iha fatin ida, bainhira Governu troka, Governu mak troka no ema mak sai maibé sistema ita mantein nafatin hodi ida foun mai kontinua asesu ba informasaun sira ne’e.

Atraves servisu hamutuk ne’ebé hala’o bele hamenus gastu ne’ebé la nesesáriu iha informátika nian, ita sentraliza no asegura dokumentu iha sentru dadus Governu Eletróniku, fasilita asesu ba padraun teknolojia no aplikasaun ne’ebé mak modernu no seguru atualizadu dezenvolvidu no asegura hosi timor-oan rasik.

Sistema ne’ebé rai ona iha sentru dadus Governu Eletróniku sira iha 12 munisípiu mós bele asesu Atraves ho liña lokál tanba ita lansa tiha ona Fibra Ótika Terrestre iha 2019 tanba ne’e bainhira konsentra ona iha data center Governu Eletróniku sen internet sira kontinua asesu ba sistema  ne’ebé mak hosting iha data center TIC TIMOR nian.

Sr. Diretór mós informa katak, TIC sei servisu hamutuk ho SEA iha futuru kria polítika ambiente ida ne’e, sustentavel hodi kombate utilizasaun suratahan.

“Ami mós iha futuru hakarak servisu besik liu tan ho Sekretaria Estadu Ambiente hodi kontribui ba polítika ambiente ida ne’ebé sustentavel liu hosi atividade mak hanesan kampaña hodi kombate utilizasaun suratahan deznesesariu liu hosi lixu eletróniku sira, hosi kooperasaun ida ne’e mós ita bele promove ambiente ida ne’ebé mak verde liu hosi teknolojia” tenik Sr. Diretór.

Diretór aumenta, kada tinan gastu miloens-miloens maibé bainhira ita ho hanoin polítika ida ho zero suratahan ba ita nia instituisaun estadu sira, ita ho zero plástiku ona tanba ne’e ita avansa tan ho zero suratahan tanba ne’e ita dezenvolve sistema plataforma lubuk ida ne’ebé mak ita bele partilla ita nia dadus iha fatin ida bai-bain ema bolu sistema Cloud ne’ebé ita bele rai dokumentu iha laran no bele asesu iha ne’ebé de’it.

Bainhira atu remata hala’o diskursu Sr. Diretór mós la haluha hato’o agradese ba Sekretariadu Estadu Ambiente nomos ekipa tékniku sira ne’ebé fó ona konfiansa mai TIC TIMOR hodi dezenvolve sistema hirak ne’ebé SEA presiza.

“Lori Ajénsia nia naran Diretór Ezekutivu hato’o agradesimentu ba Sekretáriu Estadu Ambiente ho konfiansa mai TIC TIMOR liu hosi tékniku sira hodi dezenvolve sistema ne’ebé mak presiza hodi kontribui matenek ne’ebé mak ami iha ba di’ak ita nia Nasaun nian, agradese  mós ba ekipa tékniku hosi instituisaun rua ne’e nomós parseiru dezenvolvimentu sira ne’ebé servisu hamutuk ho TIC ho kolaborasaun di’ak ida ne’e, ami fiar katak ba oin ita bele atinje  ita nia mehi ba Governu Dijitál ne’ebé di’ak liu.  Nune’e ami fiar katak, liu hosi akordu MoU ne’e, ami ho esforsu tomak sei fó apoiu ba iha Sekretaria Estadu Meiu Ambiente hodi alkansa sira nia objetivu”.

Serimonia asina MoU ne’e, marka prezensa mós hosi Diretór Dezenvolvimentu Sistema Aplikasaun, Sr. Justo Fernandes, Diretór Identidade Úniku Sr. Florindo Guterres da Costa no ekipa TIC TIMOR nian. #MÉDIA#TIC.