DIRETÓR DDSIA AJÉNSIA TIC TIMOR I.P. SAI PAINELISTA IHA REUNIAUN SELEBRASAUN LORON MUNDIÁL BA FETO

Iha loron 08 fulan Marsu hanesan loron selebrasaun ba feto sira iha Mundu tomak tanba ne’e  United Nations Entity for Gender Equality and the Empowerment of Woman (UN WOMAN) iha Timor-Leste servisu hamutuk ho United Nations Population Foun (UNFPA) realiza Reuniaun ho ninia tema “Aproveita Teknolojia ba Igualdade Jéneru”.

Objetivu realiza forum ne’e, atu promove teknolojia no inovasaun inkluzivu no transformativu sira hodi promove igualdade jéneru iha área hotu-hotu, inklui hapara violénsia bazeia ba jéneru, promove empoderamentu  ekonómiku ba feto sira, asesu iguál ba justisa no hadi’a feto sira nia partisipasaun no lideransa iha polítika.

Ho reuniaun ne’ebé foka ba iha área teknolojia tanba ne’e, UN WOMAN no UNFPA konvida  Ajénsia TIC TIMOR I.P. mós hola parte iha forum refere ne’ebé reprezenta hosi Diretór Diresaun Dezenvolvimentu Sistema Informasaun  no Aplikasaun (DDSIA), Sr. Justo Fernandes ne’ebé sai hanesan Painelista hodi fahe koñesimentu kona-ba área teknolojia nian nomos partisipasaun feto iha mundu teknolojia.

Iha diskusaun ne’e Diretór Sr. Justo Fernandes hatete, Mundu agora daudaun tama ba iha sékulu 21 ne’ebé ita konsidera hanesan era ba teknolojia nian ne’ebé ninia era revolusaun indústria iha haat.

“Ita iha sékulu 21, nudar sékulu teknolojia nian, sékulu ida ne’ebé ita moris iha era revolusaun indústria dahaat, ne’ebé konsetualiza mudansa indústria no  teknolojia ne’ebé lais, kontrola no domina sistema kontrolu iha entidade instituisaun ka organizasaun hodi atinje objetivu ne’ebé definido (societal patterns), no prosesu sira tanba buat hotu automiza ho intelijente no interligadu” dehan Diretór.

Diretór realsa tan katak, faz parte husi faze mudansa indústria, teknolojia avansadu sira ne’ebé komesa integradu ona nudar Inovasaun Teknolojia Informasaun, hanesan Intelijénsia artificial (AI),  aprendizadu mákina (Machine leaning) nudar sub-campo husi AI, teknolojia Blockchain, ne’ebé haree ba votu partisipasaun feto relativamente sei mínimu tebes, estatístika literasia dijitál ne’ebé sei aas iha ita nian nasaun, ho ida ne’e, Governu Timor-Leste liuhosi nia programa inkluzivu sira, hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu  hanesan UN WOMAN, UNFPA, no seluk tan hodi hamenus/halakon lakunas iha area dijitál, atu fasilita no promove direitu ne’ebé hanesan ba feto potensiál sira hodi alkansa susesu iha medida maiór. 

Maske iha barreira barak ne’ebé presiza eleva, inklui dezafiu estereótipos ka mentalidade diskriminasaun jéneru, hodi fó prioridade no oportunidade ba feto sira, atu harahun barreira sira iha oin, komesa husi uma kain, servisu fatin, no hahú aplika igualdade jéneru liu-liu iha area indústria no teknolojia, atu garantia ida ne’e, governu bele uza teknolojia ho fleksivel atu monitoriza no avalia panorama jéneru.

Futuru teknolojia avansadu laiha ona limitasaun no muda ho lais no kontinua melloras vida konsumidores pesoál ho nia família sira. ida ne’e halo servisu no prosesu sira sai simples no mais asesivel ba setores manufatura sira liuhosi utilizasaun software, esplika Diretór.

Iha oportunu ne’e, Diretór mós enkoraja ba feto sira hotu atu aproveita mudansa hirak ne’ebé iha área teknolojia.

“Atu antesipa mudansa teknolojia ne’ebé mais rápidu, revolusaun Indústria dahaat iha sékulu 21, fó oportunidade barak ba feto sira hodi sai nudar parte husi mudansa sira ne’e. Atu hetan oportunidade sira ne’e, enkoraja feto foin sa’e sira hodi estuda iha area Siénsia, Teknolojia, Ekonomia no Matemátika (STEM) no hahú servisu iha area STEM depois de remata estudu iha Universidade, haktuir diskursu Sekretáriu-Jerál UNU,  Sr. Antonio Guterres, kona-ba “Feto no Podér” iha eskola ida iha Nova Yorke iha tinan 2020, hateten katak: “Sékulu vinte e um tenke sai nudar sékulu igualdade feto”.

Aproveita ho tempu ne’ebé fó Diretór mós halo introdusaun kona-ba ezisténsia Ajénsia TIC TIMOR I.P. ninian iha era teknolojia iha Timor –Leste.

“Governu ho nia parseiru dezenvolvimentu sira dezafiadu  atu diminui analfabetizmu dijitál iha país ida ne’e, liuhosi sosializasaun enkuadramentu jurídiku ba igualdade jéneru, hasae abilidade no koñesimentu uzu teknolojia ba feto sira iha area rurais, liu-liu feto foin sa’e sira, oinsá konsume no utiliza media sira ho krítiku no maduru, hodi evita violénsia online bazeada ba jéneru ne’ebé dala barak feto foin sa’e sira mak sai nudar tarjetu no fin sai vítima”.

Diretór aumenta, atu apoiu inisiativa governu, TIC TIMOR nudar Ajénsia Governu, emprega funsionáriu ho total hamutuk 115, ho balansu jéneru  feto 38% no mane 62%, husi total funsionáriu ne’e, 49%  maka téknika, ho balansu feto no mane 32% no 68%.

Atu equalize balansu iha leten, iha tinan fiskál 2023, Ajénsia foku ba rekrutamentu téknika no enkoraja feto no pesoál disabilidade sira atu aplika. Atu garantia sustentabilidade, inisiativa Dijitál iha Timor-Leste, TIC TIMOR inisia ona programa balun mak hanesan: TIMOR DIGITAL 2032, ID Úniku, estabelese ona fibra ótika terrestrial hale’u 12 munisípiu, nomos sei harii sentru dadus governu eletróniku ida ho padraun internasionál nivel 3, nomos harii sentru rekuperasaun dezastre.

Laos de’it inisiativa hirak iha area téknika, TIC TIMOR mós foti inisiativa, hodi halo ezbosu lei relasionadu sira atu garantia implementasaun inisiativa Dijitál hodi apoiu reforma administrasaun publika. Inovasaun no ekonomia dijitál nudar aspetu importante tebes iha futuru ba moris diak iha sosiedade no sei ajuda kresimentu ekonómiku, liuhosi uzu inovasaun teknolojia, sei permite papél feto atu ajuda mós hodi hasae ekonomia família no evita subestimadu iha família no sosiedade.

Diretór mós fahe informasaun kona-ba opiniaun ne’ebé sai hanesan solusaun iha área teknolojia hodi promove igualdade jéneru hanesan ;

Literasia Dijitál: asesu ba informasaun fundamental tebes hodi ba empodera feto no literasia dijitál esénsia tebes iha era dijitál: Governu no parseiru dezenvolvimentu nia responsabilidade atu fornese formasaun no rekursu sira ba feto, hodi hasae koñesimentu no abilidade dijitál, atu permite sira hodi navega teknolojia ho fasil no fiar an.

Plataforma Online: plataforma media sosial no kanál dijitál sira seluk ne’ebé fornese oportunidade ba feto atu konekta no kompartilla informasaun, esperiénsia no prespektivas sira. Plataforma sira ne’e atu fasilita feto sira hodi estabelese no partisipa iha rede  media sosiál, hodi hala’o sira nian direitu.

Teknolojia sensíveis jéneru: Dezeña teknolojia hodi responde nesesidade espesífiku sira, no dezafiu sira ne’ebé feto hasoru, ezemplu hanesan, atu monitoriza eskluzivamente feto sira nian saúde, enkuantu melhoramentu servisu bankária moveis bele fasilita feto atu asesu ba servisu finanseiru sira.

Foti desizaun bazeada ba dadus: Uza dadus analítiku sira hodi identifika lakunas jéneru no hato’o ba órgaun kompetente hodi promove igualdade jéneru. Governu ho organizasaun bele uza data refere hodi akompaña progresu, identifika barreira sira, no solusiona bazeia ba dadus.

Oinsá hato’o asédiu online (online harassment): Feto dala barak sai nudar tarjetu asédiu online ne’ebé afeita ba sira nian partisipasaun iha espasu dijitál, maibé bainhira ita iha koñesimentu no abilidade kle’an, feto sira bele uza teknolojia hodi kria ambiente online ne’ebé seguru atu proteje feto husi abuzu online no asédiu.

Aproveita Teknolojia, ita bele promove igualdade jéneru no kria sosiedade ida ne’ebé mais inkluzivu, tanba ita hotu fiar katak “Teknolojia bele transforma mundu ida ne’e  sai nudar fatin ida ne’ebé mais seguru no dignu ba feto sira hodi espresa sira nia liberdade”.

Entretantu Sorumutu ne’e, partisipa mós hosi Membru Parlamentu Nasional, Liña Ministerial hosi Ministériu Saúde, Ministériu Justisa, Setór Edukasaun, Ajénsia ONU, Parseiru Dezenvolvimentu sira, Forum ne’e hala’o iha Hotel Timor. #Média #TIC.