DIRETÓR EZEKUTIVU AJÉNSIA TIC TIMOR I.P., PARTISIPA IHA REUNIAUN KONA-BA ADEZAUN TIMOR-LESTE BA KONVENSAUN CRIME SIBERNÉTIKA

Diretór Ezekutivu Ajénsia Teknolojia Informasaun no Komunikasaun, sigla português (TIC) TIMOR I.P., Sr. Roberto Caitano de Sousa Vicente, partisipa iha reuniaun kona-ba adezaun Timor-Leste ba kovensaun Krime Sibernétika ne’ebé organiza hosi Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) liu hosi Embaixadór Timor-Leste ba Bruxelas ne’ebé kobre mós iha Uniaun Europeia, Sr. George Camões liu hosi virtual.

Objetivu hosi sorumutu ne’e, atu diskute kona-ba crime sibernétika tanba asuntu ne’e, esensiál atu diskute nune’e bele sai hanesan referénsia hodi hato’o iha nasaun Bruxelas atu bele aproveita ho supporter sira mai hosi Uniaun Europeia atu nune’e Timor-Leste bele hetan benefísiu ruma.

Iha enkontru refere, Embaixadór Tikor-Leste ba Bruxelas informa, nia parte, eksplora hela posibilidade balun atu koopera ho Uniaun Europeia tanba Uniaun Europeia ho Timor-Leste iha kooperasaun ne’ebé di’ak tebes no iha asuntu barak ne’ebé bele eksplora maibé kabe ba Timor-Leste atu define saida maka hakarak koopera ho Uniaun Europeia. Ko’alia kona-ba seguransa sibernétika importante tebes tanba krize iha fatin-fatin karik Timor-Leste la prepara ho didi’ak sei laiha ligasaun ho ema sira ne’ebé hatene di’ak área refere.

Diplomata ne’e hatete, Timor-Leste bele hahú ho área kiik balun atu haree oinsá bele kontinua haforsa kooperasaun sira ne’e, tanba ne’e iha oferta ida ba kapasitasaun área sibernétika tanba ne’e husu fó tan tempu atu Timor-Leste bele haree nia ema atu bele haruka ba tanba ne’e maka sira fó oportunidade no hein katak, rejista ona no haruka reprezentante Timor-Leste nian ba atu bele halo ligasaun ho péritu sira iha área sibernétika ninian.

Iha biban ne’e, Diretór Ezekutivu TIC TIMOR I.P. iha ninia intervensaun hatete, kona-ba domino sibernétika nian bainhira hahú harii Ajénsia TIC TIMOR prioridade primeiru maka haree kona-ba polítika sira iha área informátika nian tanba ne’e, iha tinan 2019 to’o tinan 2022 iha planu estratéjiku faze daruak iha estájiu ikus liu haree kona-ba definisaun polítika sira nune’e iha faze ida ne’e, konsege dezenvolve polítika sira ne’ebé importante atu iha.  Alende polítika sira seluk TIC TIMOR halo ona revizaun kona-ba polítika nasionál ICT nian ne’ebé agora dadauk submete  ona ba Prezidénsia Konsellu Ministru iha tinan 2021 no Konsellu Ministru maka sei uniformiza tuir linguajen legal atu propoin nune’e  polítika nasionál ba ICT nia ne’ebé kesi liu-liu iha âmbitu Governu nian.

 TIC TIMOR mós konklui ona ezbosu planu estratéjiku ne’ebé hanaran Timor Dijitál ba tinan 2022 to’o 2032. Planu ne’ebé enkaixa perspetiva Governu nian iha âmbitu dijitál no submete  ona ba Primeiru-Ministru tanba TIC TIMOR tutela iha Primeiru Ministru no sei submete ba Konsellu Ministru atu hetan aprovasaun tanba ne’e, hanesan polítika ne’ebé nia alvu hanesan polítika nasionál. TIC TIMOR mós konklui ona ezbosu lei sira hanesan, lei protesaun dadus privasidade konklui ona no submete ona ba Prezidénsia Konsellu Ministru atu hetan aprovasaun iha Konsellu Ministru. Ajénsia ne’e,  mós konklui ona ezbosu lei kona-ba krime sibernétika agora dadauk haruka ona ezbosu lei refere ba Ministériu Justisa hodi halo revizaun no Ministériu Justisa maka lori ba Konsellu Ministru atu hetan aprovasaun hosi Parlamentu Nasional. TIC TIMOR mós konklui tiha ona estratéjia sibernétika no agora dadauk iha ona Primeiru-Ministru hein aprovasaun ba estratéjia sibernétika ida ne’e, liu hosi enkontru ne’ebé maka Primeiru-Ministru rasik maka sei lidera iha loron hira tuir mai.

Partikularmente kona-ba lei krime sibernétika TIC TIMOR halo konsultasaun lubuk ida no foti referénsia barak hosi lei Uniaun Europeia nian  nomós halo referénsia barak ba CPLP nian referénsia barak mós ba rekerementu AZEAN nian tanba lei ne’ebé maka draft dadauk ne’e, mai ho perspetiva ida katak, haree ba prátika global nian ne’ebé maka aplika hela entaun lei ne’e, iha ona Ministériu Justisa atu halo tuir prosesu sira nian hodi lori ba Konsellu Ministru entaun iha perspetiva ne’e haketak buat rua ida maka syber crime tanba tenke avansa ho lei seluk maka bolu syber security bolu estratéjia.

“ ita labele bolu lei tanba ne’e stratejia de’it tanba ne’e dominu seguransa sibernétika ne’e dominu ne’ebé maka involve lalais de’it karik kria ho lei entaun iha la kunas boot ida katak tenke halo revizaun ne’ebé maka kleur liu entaun ho estratéjia ne’e bele halo revizaun lalais liu kompara karik ba ho lei entaun iha versaun ikus liu ne’ebé maka dezenvolve ikus liu iha loron 27 fulan Jullu 2022 konklui tiha ona no submete ona ba Primeiru-Ministru,” dehan Diretór Ezekutivu.

Bazeia ba estratéjia seguransa sibernétika, Primeiru-Ministru halo ona despaisu ba formasaun grupu ne’ebé hanaran ministerial working group for cyber security Timor-Leste in the digital dequite . Iha laran kompostu hosi liña ministerial barak. Agora dadauk koordenasaun ba cyber security tuir despaisu ne’ebé, Primeiru-Ministru hasai despaisu.

TIC TIMOR mós hetan konvite hosi misaun permanente ba ONU nian ne’ebé maka hola parte mós hanesan, panelista hodi ko’alia  kona-ba saida  maka Governu Timor-Leste halo iha área sibernétika nomós tenta atu halo identifikasaun kona-ba nesesidade sira ne’ebé sei presiza bainhira ho tulun hosi nasaun sira seluk entaun hosi perspetiva Timor-Leste nian liu-liu kona-ba oinsá maka atu hetan fundus ne’ebé maka natón liu-liu atu estabelese servisu sira hanesan sentru ne’ebé ho nia funsaun atu kontrola ba tranzmisaun Tráfiku sira no seluk tan. Ida ne’e, planu iha hotu ona hafoin diskusaun bele fahe atu bele ajuda parseiru sira atu bele fó apoiu di’ak liu tan.  Segundu maka kontinuasaun ba dezenvolvimentu forsa Traballu rekursu umanu nian partikularmente iha nível tékniku sira no tipu indoksaun ida iha área sibernétika nian ba policy maker sira atu sira mós entende. #MÉDIA#TIC