DIRETÓR EZEKUTIVU AJÉNSIA TIC TIMOR I.P., PARTISIPA IHA SEMINÁRIU KONA-BA JESTAUN NO PROTESAUN DADUS PESOAIS LIU HOSI TEKNOLOJIA

Diretór Ezekutivu Ajénsia Teknolojia Informasaun no Komunikasaun sigla português (TIC) TIMOR I.P., Roberto Caitano de Sousa Vicente, partisipa no sai oradór iha semináriu kona-ba jestaun no protesaun dadus pesoais ne’ebé organiza hosi Ministériu Ensinu Superior Siénsia no Kultura (MESSK).

Objetivu hosi semináriu ne’e, atu halo divulgasaun kona-ba planu jestaun baze dadus, koñesimentu no konsiénsia kona-ba ezisténsia no implementasaun lei protesaun dadus pesoais no MESSK bele mós simu sujestaun sira atu hadi’a prosesu levantamentu dadus iha futuru.

Iha biban ne’e, Diretór Ezekutivu TIC TIMOR, halo aprezentasaun kona-ba papél Governu nian atu utiliza teknolojia iha informasaun no komunikasaun hodi halibur, proteje no divulga dadus relevante ho Interese Governu nian.

Iha aprezentasaun ne’e, Xefe Ezekutivu hatete, TIC TIMOR hanesan Ajénsia ho nia karakter hanesan institutu públiku ne’ebé maka harii ho nia vizaun no misaun ne’ebé iha. Iha vizaun bazeia ba dekretu lei ne’ebé maka iha,

Nia dehan, Governu fó ona vizaun klaru ida ba TIC TIMOR atu sentraliza dadus Governu nian. Sei sai parseiru ne’ebé maka konfiavel ba Governu no ikus liu atu redús kompleksidade iha área TIK nian iha instituisaun estadu tomak hodi bele hasai tiha kompleksidade tékniku sira hodi foka liu ba prestasaun servisu.

Área hirak ne’e maka durante ne’e, kontinua sai problema iha instituisaun estadu tanba instituisaun estadu barak maka iha sistema informátika ne’ebé di’ak  hanesan Ministériu Finansas, Ministériu Justisa no Ministériu Saúde maibé instituisaun seluk sei iha problema barak liu-liu jestaun interna no problema internal TIK nian no iha difikuldade bainhira presta servisu ruma ba sidadaun sira no dala barak duplika servisu iha ministériu sira seluk.

Ho nune’e, TIC TIMOR maka responsavel ba implementasaun polítika TIK tomak iha instituisaun Governu sai kliente TIC TIMOR nian hodi haree ba implementasaun polítika TIK nian .TIC TIMOR maka haree kona-ba prepara ezbosu nomós estratéjia teknolojia informasaun no komunikasaun, prepara no implementa teknolojia nesesáriu sira, aplikasaun no infraestrutura sira inklui mós rede fibra ótika iha munisípiu 12 ba prioridade nasionál.

Ajénsia ne’e, mós haree ba implementasaun ba polítika Governu Eletróniku hodi promove Governu ida ne’ebé maka modernu, eletróniku, integradu, simplifikadu no menus burokrasia.  

Ida ne’e maka dala barak sai problema iha instituisaun estadu. Maibé neineik ho esforsu ne’ebé iha, tenta atu fó solusaun ba kestaun TIK nian no ida ne’e bele atinje ho papél importante ida atu implementa servisu eletróniku sira.

Iha natureza TIC TIMOR nian harii bazeia ba dekretu lei númeru 29/ 2017 hanesan Ajénsia ida ne’ebé tutela diretamente ba Primeiru Ministru. Ajénsia ne’e nia karakter hanesan institutu públiku no nia juridisaun automia administrativa no iha orsamentu no patrimóniu rasik. Kompeténsia ne’ebé maka iha ba ida ne’e ita hahú ona parte importante ida ne’e atu jere infraestrutura Governu nian hanesan rede, sentru dadus, domino, baze dadus, website sira inklui kabu FOT Governu nian ne’ebé maka eziste ona iha munisípiu 12

“Ita kompleta tiha ona rede Governu eletróniku liu hosi kabu FOT ne’ebé eziste iha 12 munisípiu no tinan oin sei inklui tan RAEOA no Atauru ne’ebé sai hanesan munisípiu 12 agora dadauk sentraliza ona dadus iha sentru dadus TIC TIMOR informasaun ne’ebé de’it maka rai iha sentru dadus bele asesu lokál no Governu maka na’in no laiha kustu no sei kontribui ba poupansa barak,” nia informa.  

Nia esplika, TIC TIMOR mós iha papél importante ida atu dezenvolve plataforma eletróniku ne’ebé hahú dezenvolve ba liña ministériu barak.

To’o agora kontribui dezenvolvimentu website no baze dadus, email no seluk tan iha instituisaun estadu kuaze 49 ne’ebé maka sentraliza ona sira nia sistema informátika iha sentru dadus TIC TIMOR nian maibé atinje ona bainhira dezenvolve ona plataforma sira hodi fornese servisu eletróniku sira ba sidadaun sira nomós instituisaun estadu sira.

TIC TIMOR mós hetan papél ida atu halo estudu, dezenvolve no implementa mós sistema TIK ba instituisaun estadu tomak nomós setór privadu sira tanba TIC TIMOR hanesan Ajénsia ida mós obrigasaun bazeia ba lei atu kontribui ba reseita estadu nian.

TIC TIMOR mós hahú dezenvolve padraun informátika sira, software, hardware liu hosi treinamentu no seluk tan atu atinje objetivu ne’ebé iha.

Iha projetu foun ida ho objetivu atu atribui Identidade Úniku ba sidadaun sira ne’ebé maka úniku hodi asesu servisu sira ne’ebé Governu no setór privadu sira fó tanba ida ne’e mós sai problema prinsipál nasaun nian.

“Ko’alia kona-ba protesaun dadus privasidade ne’ebé nia ezbosu kompleta ona no submete ona ba Konsellu Ministru atu halo revizaun atu nune’e ba aprovasaun,” nia esplika.

TIC TIMOR servisu hamutuk ho MKAE hodi haree ba Propriedade Intelektuál haree mós kona-ba komérsiu eletróniku, direitu autór hanesan asuntu ne’ebé dala barak sai problema iha Timor-Leste servisu hamutuk mós ho MESSK tanba MESSK maka hanesan diretu autór. TIC TIMOR mós haree kona-ba seguransa sibernétika. Iha faze datoluk kuaze haree de’it kona-ba dezenvolvimentu kapitál umanu. Hanoin katak to’o 2025 bele konklui ona rejistrasaun ba populasaun tomak iha UID no komesa distribui ona

Nia dehan, iha tinan ida ne’e, tuir predisaun sei halo poupansa ba $82 milloens no ida ne’e, orsamentu ne’ebé maka boot liu karik Governu sei uza ba atividade ne’ebé importante liu.

Entretantu ekipa legal hosi TIC TIMOR mós halo aprezentasaun kona-ba importánsia ezisténsia lei atu proteje dadus pesoais.   #MÉDIA TIC#