DIRETÓR EZEKUTIVU AJÉNSIA TIC TIMOR I.P SAI ORADÓR BA SEMINÁRIU IHA UNITAL

Diretór Ezekutivu Ajénsia Tecnologia da Informação e Comunicação (TIC) TIMOR I.P Roberto Caetano de Sousa Vicente sai oradór ba semináriu ne’ebé organiza husi Departamentu Informátika Universidade Oriental (UNITAL) ho tema “Hakle’an Estudante nia Koñesimentu iha Área ICT atu bele Sai Ema ne’ebé Inovativu no Kompetitivu”.
Iha aprezentasaun, Diretór Ezekutivu hateten, programa ne’ebé Ajénsia ida ne’e asume, relasaun ho governu eletróniku no hein katak, estudante sira bele iha koñesimentu ituan kona-ba inisiativa governu nian ne’ebé hahú investe liu husi TIC TIMOR I.P atu hodi governu besik ba povu liu husi governu eletróniku. 
Iha biban ne’e, nia  relata mós referénsia balun liga ba dezenvolvimentu Mundu dijitál no oinsá investimentu iha mundu dijitál bele kontribui, atu hasa’e rendimentu nasaun nian iha setór produtivu la’ós husi petróliu. 
Nia afirma, papél importante, la’ós de’it aprende saida maka dosente sira fó maibé tenke akompaña saida maka akontese iha liur, iha dezenvolvimentu teknolojia tanba teoria atribui de’it 10% bainhira tama iha merkadu maibé, koñesimentu ne’ebé aprende husi liur maka sei kontribui makaas no iha oportunidade atu hetan servisu iha futuru bainhira remata eskola.
Husi parte Ajénsia nian, ida ne’e hanesan oportunidade di’ak ida atu bele fahe ba estudante sira ho objetivu estudante aprende saida maka agora dadauk governu investe ho hanoin ida katak, bele mós oferese servisu ba estudante sira bainhira remata eskola.
Nia informa katak, total husi populasaun ASEAN hamutuk  643 Miliaun ho valor ekonomia $ 2.8 triliun no sai hanesan ekonomia ne’ebé kintu lugar iha mundu. Iha aspeitu konetividade, iha ASEAN nasaun barak hanesan Brunei Darussalam, Malaysia, no Indonesia 70 % maka seidauk asesu ba internet, Timor-Leste  la aat liu maibé mós la di’ak liu.  
Diretór ne’e mós esplika tan katak, dezenvolvimentu ekonomia dijitál depende ba konetividade internet ne’ebé universal no baratu.   
Dezenvolvimentu Ekonomia Dijitál depende ba konetividade internet ida ne’ebé universal no baratu, klima negósiu ne’ebé promove kompetisaun nune’e hamosu inovasaun, sistema edukasaun tenke foka no prodúz forsa traballu ne’ebé orienta ba demanda dijitál iha futuru, ASEAN presiza mellora inkluzaun finansiál liu husi teknolojia no adapt regulatory framework atu jere risku asosiadu ho fintech.
“Iha kontestu konetividade no asesu ba internet, entre 100 populasaun iha Timor-Leste,  0.3 de’it maka iha asesu ba ligasaun internet fixu - ita nia nivel baixu liu iha ASEAN. Husi 100 sidadaun, 33.6 sidadaun maka iha asesu internet maibé maioria liu husi telemovel, ita nia ranking ba asesu internet iha 175 husi nasaun 196. Utilizasaun internet menus liu iha ligasaun direita ba presu internet fixu ka pakote internet ne’ebé karu tebes ho nia presu  USD $ 500/1Mbps/fulan. Ita nia presu internet karun iha mundu no karun liu iha Asia” Nia informa. 
Iha komparasaun ho nasaun ASEAN sira hanesan, Singapore US $ 0.05/1 Mbps/month, Thailand US$ 0.42/1Mbps/month, Indonesia US$1.39 /Mbps/month, Vietnam US$ 2.41 /Mbps/month, Filipina US$ 2.69/Mbps/month, Malaysia 3.16/Mbps/month. 
Ho nune’e, VIII Governu kompromete katak, 2020 hahú ona investe iha Kabu Sub mariñu. Projesaun bainhira projetu ne’e remata iha 2021-2022 bele hatún presu internet to’o US$ 2-4 iha kada Mbps maibé  ida ne’e bele iha tinan 5 nia laran tanba tenke haree ba kustu no tipu investimentu. Iha estudu mós hatudu katak, 10% aumenta penetrasaun broadband, bele aumenta kresimentu ekonómiku ba 1.38 %. 
Tanba ne’e, estadu tenke investe iha área estratéjiku sira hanesan ne’e, oinsá halo investimentu oin-oin, aliña ba setór ne’ebé loos, investimentu iha infraestrutura ne’ebé di’ak la’ós de’it hasa’e kresimentu ekonomia maibé bele redús burokrasia iha servisu loron-loron nian.
Iha biban ne’e mós Xefe Ezekutivu esplika kona-ba estatutu TIC TIMOR I.P nian no servisu ne’ebé oras ne’e la’o dadauk no planu ne’ebé sei halo. #Média TIC#