DIRETÓR EZEKUTIVU TIC TIMOR I.P. PARTISIPA WORKSHOP PLANU ESTRATÉJIKU ICT&E-GOVERNU HO SOSIEDADE SIVÍL

 

 

Diretór Ezekutivu Ajénsia Teknolojia Informasaun no Komunikasaun, sigla português (TIC) TIMOR I.P., Roberto Caitano de Sousa Vicente, hamutuk ho Diretór Divizaun Dezenvolvimentu Sistema Aplikasaun, Justo Fernandes, partisipa iha workshop kona-ba planu estratéjiku ICT&E-Governu ho Sosiedade Sivíl sira ne’ebé fasilita hosi Asesór sira hosi Programa Governance for Development (GfD) ne’ebé agora daudaun hala’o servisu iha TIC TIMOR.

Objetivu hosi workshop ne’e, atu hahú formula dezeñu Estratéjia ICT no Governu Eletróniku inklui planu mestre ne’ebé komprensivu no inkluzivu ba dezenvolvimentu sosiál, ekonómiku ho uza ICT no E-Governu no bele hetan input ka hanoin hosi perspetiva Sosiedade Sivíl hodi dezeñu Estratéjia ICT no Governu Eletróniku no planu mestre ba kurtu, médiu no longu prazu.

Serimonia ne'e hala’o, atu reliaza TIC TIMOR nia mandatu hodi implementa polítika no estratéjia kona-ba Teknolojia Informasaun no Komun ikasaun hodi kontribui ba polítika, VIII Governu Reforma Administrasaun Públika (RAP) iha kurtu, mediu no longu prazu, mak sei presiza Estratéjia   ICT no planu mestre no roteiro E-governu ida (ICT Strategy & E-Government Master Plan and Roadmap) hodi orienta servisu TIC TIMOR I.P no Governo en jeral nian ba futuru.

iha entrevista ho jornalista sira, Diretór Ezekutivu TIC TIMOR I.P., Roberto Caitano de Sosau Vicente hatete, Governu iha ona hanoin atu hamosu polílitika ida ne’ebé hanaran Dijitál Timor ne’ebé maka sei hahú hosi tinan ida ne’e, to’o tinan 2032 objetivu prinsipal maka planu estratéjiku ne’e atu dijitaliza servisu tomak ne’ebé maka setór públiku sira fó ba sidadaun sira iha platafórma eletróniku nune’e,  sidadaun sira bele asesu ba informasaun, trata no hetan dokumentu sira ne’ebé iha tempu ne’ebé lalais liu ho kustu ne’ebé maka baratu liu kompara ho sistema manual sira hanesan realidade ne’ebé oras ne’e dadauk infrenta no refleta hosi realdade isra ne’ebé maka agora akontese dadauk tenke muda ona modelu servisu manual ba servisu ne’ebé eletróniku liu.

Hahú kedas iha tinan 2017 bainhira harii, primeiru haree uluk ba prespetiva tolu maka hanesan infraestrutura iha parte,  polítika to’o agora TIC TIMOR hetan tulun hosi parseiru sira hodi dezenvolve ona polítika lubuk ida  no balun konsege submete ona ba Konsellu Ministru ezbosu lei ne’ebé hanaran kona-ba lei protesaun dadus no privasidade  atu proteze dadus ne’ebé mak rai seguru duni.

TIC TIMOR mós apoiu ministériu sira seluk hanesan MTKI hodi dezenvolve mós lei kona-ba propriedade intelektual, direitu autór ho lei seluk-seluk tan no agora mós hahú ona prosesu pólitika planu estratéjiku Governu Eletróniku iha jestaun polítika.

Iha área infraestrutura to’o agora iha ona instituisaun estadu kuaze 52 ne’ebé iha ona koneksaun direta mai sentru dadus Governu-Eletróniku tanba gastu ne’ebé Governu halo kada tinan ba de’it iha konetividade bainhira uza opertadór sira hodi fornese servisu boot demais no Governu konklui tiha ona projetu ne’ebé hanaran kabu Fibra Ótika Tererrestre hodi hetan konetividade iha munisípiu 12 no insituisaun estadu sira bele uza de’it ida ne’e atu halo koineksaun mai sentru dadus Governu Eletróniku sem kustu

“Ho koneksaun insituisaun hirak ne’ebé halo ona konekasaun mai sentru dadus TIC TIMOR  halo ona poupasa ba gastu signifikativu ne’ebe boot porvolta $ 60 minlhõens ida ne’e foin halo de’it iha tinan haat nia laran ho orsamentu por volta $ 11 milhões ida ne’e hautu komparasaun ne’ebé boot tebes.Se kontinua halo investimentu hanesan ne’e, ita sei bele kontribui poupansa di’ak liu tan ba Orsamentu Jerál Estadu iha servisu hirak ne’ebé sentralizadu liu ba insituisaun Governu tomak,” nia informa.

Xefe Ezekutivu ne’e esplika katak, iha parte aplikasaun nian ami dezenvolve aplikasaun barak los ba insituisaun estadu hanesan website, ajuda sira hodi analiza sira nia sistema internal email, kria sistema baze dadus sira hanesan sistema Rekursu Umanu.

“Sistema hirak ne’e dezenvolve no asegura hosi téknku timoroan rasik entaun gastu ne’ebé Governu halo  mai iha  TIC TIMOR, fó fila fali retornu ne’ebé maka boot liu ba instituisaun estadu rasik,” esplika nia.

Iha fatin hanesan, Diretora Ezekutiva Interina FONTIL, Elizabeth   L. Araújo hatete, atu tama ona ba tinan 20 restaurasaun independensia atendementu administrasaun públika sei manual maka barak entaun difikulta sidadaun sira ne’ebé maka atu trata dokumentu ruma tanba ne’e, agora tempu to’o ona oinsá maka TIC TIMOR bele tulun Governu liu hosi hadi’a métodu atendimentu administrasaun públika

Bainhira atendementu públika dijital entaun halo ona transparansia tanba atendementu ne’ebé iha dalaruma hasru dezafiu balun. Ida ne’e hanesan polítika ideal ida tanba agora tama ona iha seklu 21 tenke iha mudansa

Antes ne’e, lideransa TIC TIMOR ho ekipa tékniku sira hahú internalmente tau hanoin balun hamutuk atu oinsá elabora planu estratéjia, planu mestre no roadmap ida ba ICT no Governu Eletróniku hodi ajuda atendimentu servisu públiku Governu nian ida ne’ebé efikás no efisiente ba futuru. Ba prosesu ida ne’e, presiza involve instituisaun públiku no privadu inklui Organizasaun Sosiedade Sivil sira.

Entretantu, workshop ne’e, hetan partisipasaun hosi Sosiedade Sivíl , konfisoens reliziosu no média sira.  #MÉDIA TIC#