DISKURSU DIRETÓR EZEKUTIVU IHA ÁMBITU LANSAMENTU TIMOR DIJITÁL 2032

Exelénsia,

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak

Exelénsia,

Ministru Prezidénsia KonselludeMinistru, Sr. Fidelis Manuel Leite Magalhães

Exelénsia, Ministru, Vise-Ministru no Membru Governu sira,

Embaixadór, Reprezentante Rezidente parseiru sira ba dezenvolvimentu,

Prezadu kolega,

Señora no señór,

Ilustre konvidadu sira hotu,

 

1.            Introdusaun

Ho onra boot tebes mak ha’u fó ka hasetan boasvindas ba Ita-boot sira hotu, trata ho forma privilejiada ba membru governu, misaun diplomátika nomós estimadu bainaka sira hotu no ha’u hato’o agradesimentu ba Ita-boot sira-nia prezensa ohin.

Ohin ita halibur malu iha momentu espesiál ida tan motive prinsipál rua:

Dahuluk, ami hakarak fahe ba Ita-boot sira progresu ne’ebé ami hetan iha tinan lima ikus ne’e – Sei la bele hetan progresu ne’e bainhira lahó ita-nia apoiu.

Ba dala rua, lansamentu ofisiál ba Planu Estratéjiku Timor Dijitál 2032 nu’udar planu estratéjiku ne’ebé kaer mehi kompartilladu Governu nian hodi halo Timor-Leste sai nasaun ida dijitál avansadu. Timor Dijitál ho nia objetivu hodi halo dijitalizasaun ba servisu governamentál hotu-hotu to’o 2032, ho objetivu prinsipál atu hadi’a ita-nia entrega servisu sira, apoia implementasaun ba ajenda reforma administrative no iha tempu hanesan promove dezenvolvimentu ekonomia ida no sosiedade dijitál sira.

Ohin ha’u hamriik iha ita-boot sira-nia oin, la’ós de’it nu’udar Diretór Ezekutivu TIC Timor nian maibé mós nu’udar ema ida ne’ebé sai defensór no estuziasmu tebes ho posibilidade sira-ne’ebé transformasaun dijitál lori mai no inovasaun.

2.            TIC Timor no konkista sira

2.1.         TIC Timor

TIC Timor harii iha tinan-2017 no simu tiha misaun importante ida nu’udar ajénsia líder hodi hasa’e no aumenta teknolojia dijitál sira no TIK hodi hamoris governu ida intelijente liu no hafoun administrasaun públika. Ami-nia papél reflete ba kompromisu governu nian hodi promove sosiedade ida hodi hetan informasaun no transforma envolvimentu teknolojia eletrónika iha setór públiku iha Timor-Leste. Nu’udar ajénsia sentrál koordenasaun nian, fó tiha fiar mai ami hodi hala’o misaun atu implementa polítika no estratéjia sira TIK nian, ne’ebé aprova tiha ona, jere no garante infraestruturaTIK governu nian no dezenvolve plataforma efikás sira, ne’ebé promove objetivu sira dijitalizasaun nian.

2.2.         Konkista sira

Hahú kedas hosi tinan-2017 to’o ohin loron TIC Timor nu’udar fundamentál iha avansu transformasaun dijitál iha governu nia laran. Hosi konkista sira, ida importante liu maka servisu hodi halo koneksaun ba instituisaunEstadu sira no Munisípiu 12 liuhosi rede fibra ótika terrestre reziliente ida, ne’ebé instala liuhosi rede transmisaun EDTL nian. Inisiativa ne’e loke dalan ba servisu públiku sira modernizadu no konektividade ba internet ho di’ak tebetebes iha país laran tomak.

Daudauk ne’e, ami dezenvolve hela sentru dadus governu nian ida, ne’ebé bele simu rekursu TIK governu nian oioin, inklui site, portal, bankudedadus, korreiu eletróniku no instalasaun virtual videokonferénsia nian hanesan mós ho rekursu hirak seluk ho planu sira hodi estabelese sentrudedadus ida ho kualidade ne’ebé bele simu.

La’ós ne’e de’it, TIC Timor mós konsentra tiha hodi estabelese baze legál no polítika sira atu halo transformasaun dijitál, ne’ebé fó-biban hodi elabora lejizlasaun fundamentál iha área sira mak hanesan protesaundedadus no privasidade, direitu autorál sira, siberkrime, komérsiu eletróniku no estratéjia ba seguransa sibernétika.

3.            Timor Dijitál

Esforesu sira TIK Timor nian to’o tiha iha dezenvolvimentu estratéjia nasionál ida, ne’ebé abranje dezenvovimentu dijitál. Estratéjia ida, ne’ebé ko’alia kona-ba partikularidade sira-ne’ebé presiza ba kresimentu dijitál olístiku hodi kaer tomak área sira hanesan governu no infraestrutura nasionál, Sistema governu, identidade únika, abilidade dijitál no alfabetizasaun, partisipasaun sidadaun sira-nian, investimentu hosi setór privadu, igualdade jéneru, inkluzaun, komérsiu eletróniku, saúde dijitál, edukasaun, agrikultura nomós kuadru lejizlativu favoravel.

TIK Timor ho orgullu simu knaar hodi elabora Timor Dijitál 2032 ba governu ne’e, ne’ebé aprova tiha iha KonselludeMinstru iha dezembru 2022 no ho orgullu tebetebes ami ohin halo lansamentu.

Timor Dijitál sai nu’udar projetu dinámiku ida no evolui nafatin ba hotu-hotu: governu, sosiedade sivíl, setór privadu no parseiru sira dezenvolvimentu nian. Nu’udar estrutura ida ba ita hotu hodi halo servisu hamutuk nune’e hetan future ida, ne’ebé kapasidade dijitál sira horik iha sentru administrasaun públika ita-nian no sosiedade.

Bainhira ita halo tranzasaun ba era foun ida-ne’e, ha’u hakarak afirma ho loos katak TIC Timor sei kontinua halo traballu ne’ebé la susar maibé ho fuan no prepara-an tomak ho empeñu no pronto atu lidera implementasaun Timor Dijitál 2032, tuir mandatu KonselludeMinistru. Nu’udar ajénsia prinsipál ida hodi implementa inisiativa sira iha Timor Dijitál nia laran, ami hatene ho loloos ami-nia responsabilidade sira-ne’ebé boot.

No ba ida-ne’e, ami kompromete hodi hametin parseria sira no promove kolaborasaun iha nivel hotu-hotu governu nian, sosiedade sivíl, setór privadu, parseiru sira ba dezenvolvimentu nomós parte interesada sira.

Ami sei kontinua estimula dezenvolvimentu teknolójiku nesesáriu hodi apoia ministériu no instituisaun sira governu nian iha ninia dalan transformasaun dijitál no insentiva kriasaun valór dijitál iha setór hotu-hotu.

Timor Dijitál 2032 la’ós de’it nu’udar estratéjia ida mai ami maibé nu’udar promesa kompartillada hosi  kapasitasaun futuru no progresu dijitál. Atu hahú jornada emsionante ida-ne’e, ita sei imajina posibilidade rohan-laek ne’ebé ita-nia futuru dijitál bele oferese no halo Timor Dijitál nia vizaun sai realidade loron-loron nian.

 

Obrigadu.