EKIPA TIC TIMOR I.P HALA’O ENKONTRU PRELIMINARIU HO NAO

Diretór Ezekutivu Ajénsia Tecnologia da Informação e Comunicação (TIC) TIMOR I.P, Roberto Caitano de Sousa Vicente, akompaña husi Diretór Aplikasaun Justo Fernandes no Diretór Infraestrutura, Andre Felix Marques, hala’o enkontru ho National Authorizing office (NAO) ne'ebe representa husi Sr. Ivo Jorge Valente ho ekipa hodi fahe informasaun kona-ba papél TIC TIMOR I.P nian.

Iha sorumutu ne’e, Xefe Ezekutivu esplika, Ajénsia ida ne’e, eziste bazeia ba dekretu lei númeru 29/ 2017 ne’ebé, haree ba inisiativa Governu Eletróniku. TIC TIMOR, iha prinsípiu timorizasaun, ho nune’e 97% husi funsionáriu timor oan hotu liu-liu iha parte sira hanesan, aplikasaun, infraestrutura no maioria iha ona 43% balansu jéneru iha área programasaun no iha parte tékniku.

 

Bazeia ba lei, atu implementa polítika liga ba ICT nian hodi prepara teknolojia ne’ebé ótimu inklui aplikasaun, infraestrutura nomós rede Fibra Ótika Terrestre (FOT) bazeia ba prioridade nasionál. Kompeténsia TIC TIMOR nian, atu sentraliza hotu dadus Governu nian no dezenvolve mós plataforma eletróniku, halo estudu hodi dezenvolve no implementa sistema Governu nian nomós Ajénsia Autónomu sira.

 

Agora dadauk halo hela prosesu lei ne’ebé, liga ba ICT. TIC TIMOR mós toma konta ba internet no intranet, fó mós asesoria ba governasaun tomak inklui NAO rasik. Infraestrutura kompleta ona FOT no koneta ona ba   munisípiu 12. Liu husi FOT ne’e mós fornese ona ligasaun ba liña ministerial sira kona-ba konetividade internet. Ajénsia mós halo ona aprezentasaun ba ministériu sira kona-ba papél TIC TIMOR nian.

 

Projetu segundu maka Ajénsia, kompleta ona sentru dadus nasionál ba Governu Eletróniku, hosting website, fornese servisu sira hanesan Email, domain name no hosting. TIC TIMOR mós halo ona web hosting, agora dadauk ajuda liña ministerial sira no Ajénsia Governu sira hodi dezenvolve website sira tuir nesesidade ministériu sira nian nomós aplikasaun balun ne’ebé hakarak dezenvolve, parte aplikasaun prontu atu kolabora.

 

Parte aplikasaun mós, fó suporta ba liña ministerial sira bainhira, iha difikuldade kona-ba treinamentu ruma, inklui utilizasaun sistema, TIC TIMOR prontu atu fornese. Karik NAO presiza atu kria website rasik no sistema email, TIC TIMOR prontu atu fornese.

 

Iha mós planu estratéjiku ba implementasaun Unique UID ne’ebé sei hahú iha tinan oin no hetan apoiu husi UNDP ho UNICEF.

 

Ho nune’e parte NAO mós iha programa ba desentralizasaun ho Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) katak, munisípiu hotu-hotu tenke iha plataforma ne’ebé foka liu ba EProcurement tanba ne’e sira husu oinsá TIC TIMOR bele fó apoiu tékniku ba programa refere.

 

Alende ne’e, sira mós iha programa ida ne’ebé relasiona ho tsunami warning liu husi apoiu UE ne’ebé husi programa Pasífiku nian no instala tiha ona maibé labele asesu tanba laiha koneksaun ba liña internet.

 

Sira mós sujere, oinsá TIC TIMOR bele koopera ho instituisaun seluk hodi kapasita rekursu umanu iha área ICT nune’e iha futuru bainhira tama ba ASEAN, rekursu umanu preparadu ona. #Média TIC#