MENSAJEN S.E. PRIMEIRU-MINISTRU IHA LORON ANIVERSÁRIU AJÉNSIA TIC TIMOR I.P BA DAHAAT

Mensajen iha okaziaun

Aniversáriu ba da-4 Institutu Públiku TIC Timor I.P.

Governu Konstitusionál VIII define ona iha ninia Programa objetivu boot atu Reforma Administrasaun Públika liuhusi teknolojia informasaun foun sira nian, hodi hahú prosesu ida revizaun no estudu koñesidu iha Mundu ho naran Governu Eletróniku ka Administrasaun Públika Eletrónika no koñesidu liu iha opiniaun públika ho terminolojia Ingleza e-Government”.

Iha prosesu ne’e, Timor-Leste buka ona atu adapta reforma husi prosesu internu sira Governu nian ba realidade foun sira iha País no iha Mundu, tuir prátika internasionál sira ne’ebé di’ak liu, ne’ebé defende menus burokrasia, no transparénsia, efikásia no efisiénsia ne’ebé boot liu iha kualidade servisu sira ne’ebé presta, hodi hadi’a asesibilidade no konektividade, no hodi kontribui ba partisipasaun boot liu husi sidadaun no organizasaun sira sosiedade sivíl nian. Prosesu ne’e buka atu hakbesik, neineik-neineik Governu ba utente no operadór sosioekonómiku sira ne’ebé halo operasaun iha ita-nia país, ho objetivu atu enfrenta dezafiu sira ne’ebé globalizasaun impoin.  

Prosesu ida ne’ebé ho objetivu atu utiliza produtu no ferramenta eletrónika sira ne’ebé disponibiliza husi teknolojia informasaun foun sira nian no plataforma dijitál sira, hodi halakon obstákulu sira ne’ebé la nesesáriu ne’ebé impede saltu dezenvolvimentu ne’ebé ita hakarak hala’o iha prazu badak, hanesan define ona iha Polítika Nasionál ba Teknolojia Informasaun no Komunikasaun nian sira.

Ho objetivu boot ida ne’e maka ita kria ona, liuhusi Dekretu-Lei 29/2017, Institutu Públiku TIC Timor ne’ebé tinan ida ne’e selebra ninia aniversáriu ba da-4.

Tuir Nasoins Unidas, país hotu liu husi estájiu diferente lima durante prosesu implementasaun Governu eletróniku, hanesan:

Prezensa Emerjente;

Prezensa Aprimorada;

Prezensa Interativa; 

Prezensa Tranzasionál;  no

Prezensa iha Rede.

Iha tinan hirak ikus ne’e, Timor-Leste haree ona “surjimentu (mosu) sítiu sira iha internet”  (koñesidu ho websites) ne’ebé korresponde ba ministériu oioin, órgaun públiku no ajénsia autónoma sira,  no ezemplu sira ne’ebé signifikativu maka asesu regulár ba Portál Governu no utilizasaun beibeik Jornál Repúblika nian.   

Timor-Leste haree mós prosesu “melloramentu informasaun sira” ne’ebé disponibiliza ona, hodi hadi’ak asesibilidade, arkivu no servisu sira ne’ebé disponivel ba sidadaun sira.

Ho prosesu kriasaun TIC Timor nian, ita hakarak atu avansa ho faze sira tuirmai, liuliu Interasaun, Tranzasaun no Koneksaun nian, hodi koloka sidadaun no sira-nia nesesidade sira iha sentru ba prosesu reforma administrativa. 

Ita hakarak aumentu progresivu ida iha servisu, produtu no ferramenta sira ne’ebé disponivel iha internét (on-line), ho aumentu neineik-neineik ba formuláriu, resibu no pagamentu dijitál sira no ho redusaun ne’ebé korresponde ba pegada (ain-fatin) ekolójika ne’ebé kauza husi utilizasaun dokumentu sira ho formatu surat-tahan ne’ebé barak liu.

Ita hakarak atinje mós envolvimentu no konveniénsia boot liu ba utente sira,  hodi halakon obstákulu kona-ba oráriu no aktu prezensiál sira,  hodi substitui obstákulu sira ne’e ho kontributu no partisipasaun ativa ita-nia sidadaun no ajente ekonómiku-sosiál sira nian, iha ida-idak ninia prosesu foti desizaun nian.

Konektividade foun sira ne’ebé, hodi utiliza plataforma dijitál oioin, bele kontribui ba aumentu interatividade entre Governu no Sidadaun, hodi garante asesu, iha tempu reál,  ba dadus, opiniaun, sujestaun no rekomendasaun husi utente sira, ba sé ita serbisu, no ba sé ita haka’as an hodi presta serbisu di’ak liu, ho índise satisfasaun ne’ebé di’ak liu. 

Ne’e mak objetivu boot ne’ebé konsagra ona iha misaun Institutu Públiku TIC Timor nian, ne’ebé inklui mós jestaun rede informátika Governu no entidade públika sira seluk nian ho objetivu atu moderniza Estadu no hadi’a funsionamentu servisu sira administrasaun públika nian.

Objetivu ambisiozu sira ne’ebé, agora, ho rede fibra ótika terrestre nian ne’ebé implementa ona, iha kolaborasaun ho rede distribuisaun elétrika Empreza Públika Eletrisidade Timor-Leste (EDTL-E.P), sei benefisia ho loloos investimentu foun sira ne’ebé programa ona ba tinan sira tuirmai, ne’ebé projeta xegada Fibra Ótika Submarina nian, hahú iha tinan 2023.

Iha konjuntura ida-ne’e mak ita selebra aniversáriu ba dahaat Institutu Públiku TIC Timor nian, ne’ebé ita dezeja dalaruma prezente liután iha tarefa atu promove ligasaun efetiva entre Governu no sidadaun sira.

Ha’u aproveita biban ne’e hodi fó parabéns ba funsionáriu, tékniku no espesialista hotu ne’ebé loron-loron promove, ho sira-nia esforsu, empeñu no dedikasaun, misaun boot atu disponibiliza asesu ba ferramenta no instrumentu eletróniku foun sira, ne’ebé halo Governu Eletróniku Timor-Leste nian. 

Ha’u fó agradesimentu espesiál ba imi-nia serbisu, maske dala barak invizivel, maibé tuir loloos, prezente iha tekla ida-idak ne’ebé ita hala’o iha ita-nia komputadór.

Serbisu ne’ebé fasilita ita-nia atividade no ne’ebé promove duni objetivu boot nasionál nian atu hakbesik sidadaun sira ba autoridade ne’ebé hola desizaun sira.

 

Ba Timor-Leste ida ne’ebé modernu no dijitál liu!

Ba servisu sira ne’ebé avansadu liu ein termus teknolójikus!

Ba Administrasaun ida ne’ebé efikás no efisiente liu!

Parabéns ba TIC Timor, ba nian aniversáriu da-4!

 

 

 

Dili, loron 23 fulan-agostu tinan 2021

 

_________________________________

Taur Matan Ruak

Primeiru-Ministru