TIMOR-LESTE SEIDAUK IHA LEI ESPESÍFIKU HODI KONTROLA SÍTIU PORNOGRÁFIKU

Relasiona  ho kontrolu ba sítiu pornográfiku iha Timor-Leste, Diretór Ezekutivu Ajénsia Tecnologia da Informação e Comunicação (TIC) TIMOR I.P, Roberto Caitano de Sousa Vicente, informa Timor-Leste seidauk iha  lei espesífiku kona-ba kontrolu sítiu pornográfiku.

Tuir Xefe Ezekutivu, molok introdús ba proposta Lei cybercrime, Timor-Leste seidauk iha lei espesífiku iha área ida-ne’e. Iha Kódigu Penál Timor-Leste, ko’alia oituan de’it iha artigu 268.0 kona-ba Burla informátika no artigu 176.0 kona-ba pornografia infantíl. Timor-Leste seidauk ratifika konvensaun Budapest kona ba krime sibernétika.

“ iha lidun seluk, ita hare katak Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (KRDTL) garante sidadaun sira-nia direitu ba onra no privasidade (artigu 36.0), artigu 40.0 ko’alia (númeru 1) Liberdade hodi ko’alia no informasaun ninian la bele hetan limitasaun hosi sensura ruma ( no. 2 ) maibé númeru 3 dehan katak Lei maka sei regula Direitu no Liberdade ne’ebé temi sai iha artigu ida-ne’e, ho baze iha imperativu kona-ba respeita lei-Inan no respeitu ba ema idak-idak nia dignidade nomós kona-ba direitu no liberdade ema nian atu hetan informasaun ruma no tan informasaun loloos.” dehan Diretór Ezekutivu ba  RTTL, iha nia knar fatin, Palásiu Governu  24/09.

Xefe Ezekutivu ne’e hato’o, iha Janeiru, 2021, Ministériu Públiku submete ona proposta Lei krime sibernétika liu hosi Ministériu Justisa hodi aprezenta ba Konsellu Ministru atu halo diskusaun. Proposta lei ne’e mós submete ona hosi PGR ba Parlamentu Nasionál.

“Iha proposta lei refere, ha’u fiar haktuir ka kondís mós ho konvensaun Budapest ligadu ba krime sibernétika nia artigu balu. Nu’udar ezemplu karik proposta lei ne’e mós ko’alia kona-ba asuntu pornográfiku infantíl, asesu informasaun ne’ebé proibidu, gravasaun ilegál sira inklui mós publikasaun dadus lahó koñesimentu autór nian, asesu ilegál no seluk tan, nia afirma.

Maske iha futuru, Parlamentu Nasionál pasa Proposta lei refere karik, presiza mós iha definisaun klaru kona-ba regularizasaun asesu internet inklui konteúdu la apropriadu sira, ne’ebé dala barak mosu bainhira ema, liuliu labarik ki’ik sira asesu ba sítiu web ruma ka aplikasaun ruma iha sira nia telemovel.

Nia mós hatete, presiza fortifika ka tau iha fatin instituisaun reguladór hodi iha kbiit atu regulariza asesu públiku ba konteúdu ka sítiu adultu sira ka konteúdu ne’ebé la merese labarik ho idade menór atu asesu.

Diretór ne’e mós sujere katak, importante no presiza iha edukasaun di’ak liután iha perspetiva internet saudavel ba sidadaun sira, liuliu labarik ho idade 17 ba kraik inklui sira-nia inan-aman, ema ka instituisaun sira ne’ebé sai uma mahán ba labarik sira.  Presiza dezenvolve kooperasaun di’ak liu ho sosiedade sivíl inklui instituisaun ne’ebé haree ba protesaun no direitu labarik sira-nia, instituisaun relijiozu sira hodi halo sosializasaun ka kampaña hodi eduka sidadaun sira liga ba prevensaun asesu konteúdu proibidu sira.

Haforti mós kooperasaun bilaterál, rejionál no internasionál iha esforsu atu kombate krime sibernétika inklui mós asesu ba sítiu la aprópriadu sira hanesan sítiu pornográfiku no sítiu ho konteúdu estremu sira seluk.

“Iha ámbitu infraestrutura Governu nian, instituisaun sira ne’ebé iha konetividade iha TIC TIMOR I.P ka aproveita servisu sira seluk ne’ebé TIC fornese, ami iha Sistema internal no kapasidade tékniku hodi prevene asesu ba konteúdu ne’ebé tama ba kategoria la própriu,” esplika Diretór Ezekutivu.

Nia realsa tan katak, TIC TIMOR submete ona Proposta Lei liga ba Protesaun dadus no Privasidade ba PCM hodi halo diskusaun no propoin ba KM.

Entretantu, TIC TIMOR mós iha prosesu halo ezbosu lei sira seluk hanesan Lei ba komérsiu eletróniku, Propriedade intelektuál hamutuk ho Ministériu Komérsiu no Indústria (MTKI) estratéjia sibernétika, iha prosesu atu haree mós lei liga ba tranzasaun eletróniku (sei servisu hamutuk ho BCTL). #MÉDIA TIC#