DIRETÓR EZEKUTIVU INTERINU AJÉNSIA TIC TIMOR I.P., HALO APREZENTASAUN IHA ÁMBITU KONFERÉNSIA INTERNASIONÁL TVET BA DARUAK

Diretór Ezekutivu Interinu Ajénsia Teknolojia Informasaun no Komunikasaun, sigla português (TIC) TIMOR I.P., Sr. Justo Fernandes, partisipa iha konferénsia internasionál TVET ba daruak ho tema “Hasa’e Kualidade no Inklusividade Timor-Leste nia Téknika no Edukasaun Vokasionál no Treinu ba Dezenvolvimentu Nasionál”  ne’ebé organiza hosi Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonomia (MKAE), Sekretaria Estadu Formasaun Profesionál no Empregu (SEFOPE) liu hosi Institutu Nasionál Dezenvolvimentu Mão de Obra (INDMO).

Iha konferénsia internasionál ne’e, Diretór Ezekutivu Interinu sai hanesan panelista hodi halo aprezentasaun kona-ba identifika no fornese abilidade sira ba ekonomia atu halo tranzasaun ba dizitalijasaun (inklui preparasaun ba kabu fibra ótika sub Mariñu).

TIC TIMOR, nu’udar instituisaun Governu nian atu implementa Governu Eletróniku iha Timor-Leste. TIC TIMOR harii iha bazeia ba dekretu lei númeru 29/ 2017 no agora dadauk eziste tinan lima ona.

“Teknolojia la’ós de’it nesesidade sekundáriu maibé oras ne’e, dadauk sai hanesan nesesidade primáriu. Hakarak ka lakohi presiza teknolojia iha ita nia moris loron-loron ha’u fiar katak, hotu-hotu iha ne’e, iha smartphone iha liman hodi konversa ho famália no seluk tan ida ne’e hanesan, revolusaun industria iha mundu,” esplika nia.

VIII Governu Konstitusionál fó fiar ba TIC TIMOR iha tinan lima nia laran hodi halo planu dezenvolvimentu estratéjiku tanba área ICT importante ba dezenvolvimentu iha Timor-Leste.

Iha tinan 2017 hanesan tinan dahuluk ba Ajénsia hodi define polítika TIK no prioridade Governu nian TIC TIMOR hahú define planu mestre TIK nian ho estandarte téknika.

Nia dehan, iha tinan 2019 liu hosi VIII Governu konstitusionál, hahú ho faze infraestrutura ho hanoin katak, infraestrutura importante tebes ba área ICT tanba liu hosi infraestrutura bele kobre ona konetividade terrestrial Governu nian iha munisípiu 12. TIC TIMOR mós estabelese ona sentru dadus Governu nian hodi sentraliza aplikasaun Governu nian no website sira tanba baze hosi polítika ICT atu hosting dadus. Ida ne’e programa ida ne’ebé, TIC TIMOR implementa tiha ona.

Hahú hosi tinan 2020 to’o 2022 TIC TIMOR dezenvolve sistema no hosting sistema sira iha sentru dadus Governu nian. To’o oras ne’e dadauk instituisaun estadu 50 resin maka uza ona servisu TIC TIMOR nian hodi alinea ho setór ekonomia.  

“Kona-ba Kabu Sub Mariñu hanesan tópiku médiu no iha ema balun hatete oinsá importánsia hosi internet maibé ha’u sente internet muda maneira ne’ebé ita hakarak,” dehan nia.

Diretór Interinu ne’e, informa, bainhira ko’alia kona-ba kabu sub Mariñu ko’alia kona-ba Internet ne’ebé ho kapasidade boot tanba haree ona ba teknolojia.

Relasiona ho preparasaun ba Kabu Sub Mariñu, TIC TIMOR mós iha planu Timor Dijitál no planu ida ne’e, prepara ba tinan 2030 no parte hosi Timor Dijitál sei ko’alia kona-ba konetividade prinsipál ikus, sei ko’alia kona-ba konetividade.

Ko’alia kona-ba Kabu Sub Mariñu, TIC TIMOR mós iha planu Identifikasaun Úniku ne’ebé oras ne’e, dadauk iha hela progresu nia laran.  UID parte ida hosi Timor Dijitál hodi prepara Kabu Sub Mariñu ne’ebé liga mai Timor-Leste.  

Oras ne’e dadauk, TIC TIMOR iha ona draft kona-ba cybersecurity ne’ebé hetan ona despaisu hosi S.E. Primeiru Ministru liu husi forma grupu Traballu inter-ministerial ba kestaun siberseguransa Timor-Leste nian.

Konferénsia internasionál ne’e, hetan partisipasaun hosi membru Governu balun, membru Parlamentu Nasionál nomós parseiru dezenvolvimentu sira.  #MÉDIA#TIC