DIRETÓR EZEKUTIVU TIC TIMOR I.P. SAI ORADOR IHA KONFERÉNSIA NASIONÁL KONA-BA DIRETU DIJITÁL NO SEGURANSA SIBERNÉTIKA

DILI, 17 Novembru 2023-Diretór Ezekutivu Ajénsia TIC TIMOR I.P. Sr. Venancio Pinto S. Kom, sai orador iha konferénsia nasionál kona-ba Direitu Dijital no Seguransa Sibernétika.

Iha konfrensia ne’e, Xefe Ezekutivu TIC TIMOR aprezenta katak, tuir loloos iha Ajénsia ida hodi  haree ba  Ciberseguransa maibé ida ne’e laiha entaun TIC TIMOR foti papel  ne’e, atu partilla kona-ba Ciberseguransa tanba  agora dadauk  TIC TIMOR kria hela Diresaun ida espesifikamente kona-ba Ciberseguransa.

Prioridade importante hosi Ciberseguransa maka sei hamosu fali, Cibercrime, Ciber atake no seluk tan maibé ninia sumbriña maka Ciberseguransa.

Ciberseguransa ninia objetivu esensial loloos atu proteje dadus informátika no protesaun dadus pesoál. Timor-Leste agora dadauk nasaun seluk seidauk halo atake no kona-ba CiberCrime iha.

Iha modelu tolu ne’ebé sai ameasa ba Ciberseguransa maka hanesan, Cibercrime, Ciberatake, Ciberterorrist.

Hosi modelu ameasa tolu ne’e, sei sai fali cloud security, network security, application security no ida ne’ebé importante liu maka Cibercrime.

“Tanba haree hosi dezenvolvimentu teknolojia ne’ebé avansadu tebes ema sempre ko’alia Facebook, Whatcap maibé haluha katak tama ona iha faze dijitalizasaun no iha ne’ebá hasoru dezafiu no ameasa kona-ba Ciber ne’ebé fó risku tebes ba ita,” esplika Diretór Ezekutivu.

Lider másimu TIC TIMOR ne’e esplika katak, komunidade iha mundu tomak agora dadauk halo komunikasaun liu hosi internet maibé iha Timor-Leste seidauk iha lei ida própriu atu bele kondena ema utiliza Facebook hodi desfama ema tanba Timor-Leste laiha Ciberseguransa Nasionál atu idenfika.

Prezensa Ciberseguransa nian sei lori buat di’ak sira ne’ebé ativu tebes hanesan halo komunikasaun liu hosi internet. Ciberseguransa ne’e bainhira iha, sei proteje ema hotu hanesan Estadu nomós komunidade tomak tanba sei proteje bainhira iha asaun sira ne’ebé atu lori ema ba krime.

TIC-TIMOR forma Diresaun Ciberseguransa atu proteje dadus ministériu sira nian ne’ebé hosting iha Ajénsia TIC TIMOR tanba ne’e tenke harii Diresaun ida ne’e atu asegura dadus internu Governu nian.

“Bainhira ita tama ona sistema dijitalizasaun online automátikamente tenke priense rekejitu rasik ba parte seguransa nian tanba ema barak sai vítima ba business onlinte tanba laiha lei ida atu proteje. Kona-ba dizitalijasaun hein katak Ministériu Komérsiu Indústria bele kria ona lei komersiál hodi proteje kompañia sira ne’ebé halo business online,” DE esplika.

Iha Timor-Leste instituisaun barak maka seidauk tau atensaun ba Ciberseguransa tanba 75% maka seidauk iha infraestrutura ne’ebé di’ak atu asegura dadus instituisaun nian.

Tanba ne’e, TIC TIMOR nia papél agora atu harmoza hotu instituisaun sira ne’e atu nune’e iha plataforma ida de’it no liu hosi TIC TIMOR.

Konseitu kona-ba utiliza Ciberseguransa hosi komputador nomós website ne’ebé konfidensial bainhira website sira ne’e la kredivel sei fó impaktu ba instituisaun sira. Ko’alia kona-ba Ciberseguransa ko’alia mós kona-ba integridade teknolojia no informasaun, nu’udar meius ida atu fó dadus ne’ebé konsistente, verdade no kredivel.

Iha fatin hanesan, Prezidente Konsellu Imprensa (KI) Interinu Sr. Benevide Coreia Barros hatete, Konsellu imprensa hanesan orgaun regulador ba asuntu Liberdade espresaun importante tebes atu hatene kona-ba lei Seguransa Cibernétika labele limita Liberdade espresaun no Liberdade Imprensa ninian.

“Ami hanoin iha ona esbosu ruma  hodi fó ba KI atu halo diskusaun  no haree ninia konteudu tanba durante ne’e seidauk iha esbosu,” dehan Prezidente KI.

Iha konferensia ne’e mós partispa hosi prokurador Jeral Sr. Rogeiro Viegas Vicente, Adjuntu Provedor Jeral ba Asuntu Boa Governasaun Sr. Rigoberto Monteiro hodi sai orador.

Entretantu Konferénsia ne’e organiza hosi ekipa Konsellu Imprensa  no hetan partisipasaun másimu hosi partisipante sira.

(MÉDIA TIC)