DISKURSU SIENTĺFIKU DIRETÓR EZEKUTIVU TIC TIMOR I.P. IHA ÁMBITU GRADUASAUN IOB NIAN BA DALA XIV

Diskursu sientífiku Diretór Ezekutivu Ajénsia Teknolojia Informasaun no Komunikasaun sigla portugues (TIC) TIMOR I.P., Roberto Caitano de Sousa Vicente, iha  ámbitu graduasaun Institututo of Business (IOB) ba dala   XIV ho tema “Dezafiu no Oportunidade Negósiu iha Área TIK Durante Pandemia Covid-19 iha Timor-Leste,.”

 

Ha’u nia respeitu ba:

  • Magnifiku Reitor IOB, DR. Pedro Miguel Barreto Ximenes
  • Prezidenti Komisaun Organizadora, Sr. Vasio Sarmento Soares 
  • Caros professores/dosentes no staff IOB hotu
  • Estudantes graduadus no membru familia sira
  •  

DADER DI’AK BA ITA HOTU!

Antes hahu’u, hanesan kriatura Maromak nian, la haluha hau hakarak hasa’e agradesimentu ba Na’i Maromak ba bensaun no grasa ne’ebé Nia haraik mai ita iha momentu importante serimonia graduasaun ida ne’e.

 

Kontestu Istóriku

Setór telekomunikasaun Timor-Leste (TL) reativa fali hafoin konsulta popular iha tinan 1999. Iha momentu ne’ebá, TL hahú ho operadór Telestra hosi Austrália ne’ebé fornese servisu refere, iha tempu emerjénsia. Hafoin ida ne’e, esforsu dahuluk Governu TL nian realiza liuhosi kontratu konsensu ho Portugal Telecom (PT) hodi fo lisensa ba Timor Telecom (TT) atu fornese servisu telekomunikasaun iha Timor laran tomak. Iha momentu ne’eba, operadór TT halo ona servisu lubuk ida hanesan, reativa infrastrutura ezistente no komesa investe ba infraestrutura foun telekomunikasaun nian iha munisípiu hotu-hotu. Durante tinan balun nia laran, asesu servisu mobile nian gradualmente aumenta simultaneamente ho área kobertura. Iha tinan 2010 mai oin, progresu mundu global iha área Teknolojia Informasaun no Komunikasaun (TIK) avansa drastikamente. Servisu mobile hakat ona ba teknolojia 3rd-Generation (3G) ne’ebé mak komesa adopta hosi nasaun barak no sai hanesan, trend iha mundu tamba fo benefísiu boot ba vida moris ema nian. Maske ho limitasaun oin-oin iha momentu ne’ebá, Timor-Leste mós komesa konxiensializa importansia hosi trend global ida ne’e. 

 

Nune’e iha tinan 2012, Governu TL halo polítika foun liberalizasaun merkadu iha setór telekomunikasaun, nomós hakotu kontratu konsensu ho TT. Bainhira merkadu nakloke ba kompetisaun, atrai kedas kompañia Viettel hosi Vietnam no Tellin hosi Indonézia atu halo investimentu. Hosi ne’e, setór telekomunikasaun hahú tama ba faze ida kompetitivu. Loos duni, estratéjia polítika Governu nian hatudu prioridade ba dezenvolvimentu iha setór telekomunikasaun. Iha tempu badak nia laran de’it operadór sira konsege harii infrastrutura backbone hale’u Timor laran tomak. Fornese assesu ba rede telemovel ho área kobertura ne’ebé luan, servisu mobile nian bele asesu hosi vila laran tama to’o iha area rural sira. Esforsu hirak ne’e, signifika, komesa mosu tan oportunidade ba kapasitasaun ka formasaun no kampu servisu ba Timor-oan lubuk ida iha área TIK hahú hosi servisu tékniku sira iha área instalasaun no manutensaun infraestrutura to’o ba iha distribuisaun eletróniku sira hanesan telemovel, komputadór no ekipamentu sira internet nian. 

 

Dezafiu iha Tempu Pandemia Covid-19

Bainhira surtu covid-19 hahú tinan rua liu ba, Governu TL responde lalais atraves kooperasaun ho Ajénsia no setór oin-oin hodi kombate propogasaun virus ida ne’e, iha rai laran. Regra sira hanesan, distansiamentu sosial no hela-iha-uma sai komum ona iha ita nia prátika durante pandemia ida ne’e. Esforsu sira hanesan, hapara prosesu aprendijazen fíziku, taka loja sira no establesimentu komersiail não essenciais, no limite movimentu ema no transporte públiku inklui bandu atividade sosiál halibur ema barak hamosu dezafiu boot iha setór sosiu-ekonómiku.  Ita hotu esperensia rasik katak momentu ne’eba, interasaun públiku diminui drastikamente no kauza difilkudade boot ba iha negosiante, kliente no traballadór sira iha servisu negósiu no distribuisaun nian.

 

Iha parte seluk, haktuir relatóriu husi indústria telekomunikasaun hatudu katak, utilizasaun média dijitál aumenta trend tamba ema barak passa de’it tempu iha uma hafoin implementasaun konfinamentu obrigatóriu iha fatin-fatin (Kemp, 2020). Aumentu iha utilizasaun ne’e, prevalente liu iha média sosial no aplikativu mensajen sira hanesan, whatsapp no messenger, maibé partikularmente notável liu maka uzu makaas iha aplikativu no programa ba video konferênsia sira. Maibé, aumentu refere so akontese entre kategoria grupu ema sira ne’ebé iha asesu no koñesimentu atu utiliza mídia dijital. Nune’e, pandemia reforsa liu tan dezigualdade dijitál tanba sei iha ema barak iha área remota ne’ebé maka la hatene uza no la asesu ba smartphone ka laptop (Micheli et al., 2019; Pew Research Center, 2019).

 

Loos duni, pandemia covid-19 fanun ona mundu ba importánsia hosi teknolojia dijitál ba komunikasaun atu membru família no kolega sira mantein nafatin interasaun sosiál virtualmente, no setór privadu sira kontinua hala’o atividade negósiu online laenvolve iha interesaun fíziku ho kliente. Iha Timor-Leste, ida ne’e sei sai hanesan, dezafiu persistenti ida. Maibé, lakuna ida ne’e, sai ona hanesan lisaun ba ita hotu liu-liu ba foin sa’e sira hanesan, imi hotu ne’ebé ohin gradua hosi instituisaun ida ne’e, atu servisu makaas liu tan hodi torna dezafiu refere ba oportunidade foun iha Timor-Leste.

 

Iha dezafiu seluk ne’ebé, ita hasoru durante pandemia covid-19 maka duplikasaun dadus populasaun nian ne’ebé ita rona bainhira Governu implementa polítika atu fo subsídiu ba populasaun hanesan, subsídiu ba uma-ka’in, estudante iha estranjeiru no remuneratóriu adisionál ba traballador liña-frenti sira. Atu responde ba dezafiu ne’e, TIC TIMOR halo ona esforsu lubun hodi kria Identifikasaun Úniku ka Unique ID. Unique ID maka hanesan, identidade dijitál, kompostu hosi informasaun báziku hanesan naran, data no fatin moris inklui informasaun bio métriku hanesan imajen oin, dadus impresaun dijitál ka fingerprint no dadus matan. Sidadaun Timor-oan hotu sei hetan Unique ID, nune’e mós ema estranjeiru iha Timor-Leste, ema la ho nasionalidade, refujiadu sira, oan kiak sira no ema ka sidadaun ne’ebé maka laiha ID seluk. Objetivu prinsipal husi Unique ID maka atu asegura informasaun sentralizadu kona ba populasaun nian, liu-liu atu fó garantia no fasilita autentikasaun seguru bainhira ema ida halo inskrisaun ba servisu iha Governu ka bainhira atu simu pagamentu ruma hanesan, subsidiu hosi Governu, no seluk tan. Ida ne’e, sei redús risku duplikasaun no fraude, liu-liu atu redús ema ka funsionáriu “fantazma” (mateklamar) sira.

 

Industria Telekomunikasaun iha Timor-Leste

Maske ho dezafiu hirak ne’e, ita mós nota katak, trend iha Timor-Leste indika katak, daudaun ne’e, sidadaun hosi idade kiik to’o ferik-katuas hahú ona utiliza smartphone ou mínimu liu iha telemovel. Aplikasaun oin-oin komesa hosi email, mídia sosial, multimedia, online games no seluk-seluk tan presija koneksaun internet. Demanda ne’ebé a’as tebes aumenta loron-ba-loron. Operadore telekomunikasaun sira kompete maka’as hodi atrai konsumidor sira ho produtu oin-oin komesa hosi Pakote Unlimited, Pakote Lais to’o Pakote Niki mós iha. Esforsu hosi operadór sira hatudu mos liuhosi upgrade teknolojia hosi mobile GSM ba 3G no agora dadaun tama ona ba teknolojia 4G. Esforsu hirak ne’e, ho objetivu atu bele fornese koneksaun di’ak liu.

 

Maibé, haree ba progresu ne’ebé lais iha indústria, ita tenke konsidera ona ba aspetu tékniku ne’ebé apoiu disponibilidade koneksaun. Operadór sira agora dadaun sei halo koneksaun ba International Gateway liuhosi transmisaun Satellite. Haree hosi aspetu tékniku, transmissaun Satellite iha limitasaun kapasidade bandwidth atu fasilita tráfiku dadus ne’ebé maka boot no barak. Alende ne’e, Satellite iha latencia ba velocidade transmissaun tanba valor Round-Trip-Time (RTT) ne’ebé maka a’as. Esperensia konsumidór sira lor-loron hatudu katak, durante peak-hours (jam sibuk/oras akupadu) koneksaun Internet la’o lento tebes kaske ita iha Dili laran asesu ba rede 3G/4G. Sa tan konsumidór sira ne’ebé hela iha rai’hun pasensia asesu la’o hanesan lenuk. Ha’u fiar katak, operadór sira iha jestaun prioridade ba trafiku dadus ne’ebé di’ak, maibé ho kapasidade koneksaun International ne’ebé limitadu, sira sei labele ultrapassa bareira hirak ne’e, tanba maioria konsumidores asesu dadus ne’ebé maka koloka iha servidór  sira rai liur.

 

Ida ne’e, hatudu mai ita katak, sei iha lakunas lubuk  ida ne’ebé, ita bele torna sai oportunidade iha área Teknolojia Informasaun no Komunikasaun iha Timor-Leste. De facto, oportunidade konkretu ida maka esforsu Governu nian atu investe iha kabu submariñu Fibra Ótika ne’ebé, sei dada hosi Darwin/Australia mai TL. Ho kabu submariñu Fibra Ótika ida ne’e, sei hadi’a liu tan koneksaun internet liuhosi bandwith ida ne’ebé aas. Ida ne’e, signifika katak, velosidade internet sei lais liu tan, latencia sei di’ak liu tan no sei reforsa liu tan seguransa dijitál.

Oportunidade iha area TIK

Caros graduados, iha esperénsia barak maka ita hetan ona, tantu iha rai laran nomós hosi rai liur durante pandemia covid-19. Iha oportunidade lubuk ida liuhosi Teknolojia Informasaun no Komunikasaun maka oras ne’e, daudaun komesa dezenvolve ona iha setór esensiál sira hanesan iha setór ekonómiku, saúde no edukasaun. Mekanizmu foun hanesan teletrabalho no teleconferência komesa domina ona iha ita nia atividade sira tantu iha setór privadu no públiku (Loh & Fishbane, 2020). Ida ne’e, ita hotu haree no esperensia rasik atraves mekanizmu sira hanesan, Work From Home ka Servisu Hosi Uma, Online Meeting nomos Online Class. Pandemia ida ne’e, hamosu ona demanda urjente hodi utiliza teknolojia inovadora sira atu responde ba impedimentu sira kauza hosi covid-19 iha ita nia moris (O'Leary, 2020).

 

TIC TIMOR rasik, durante pandemia ne’e, dezenvolve ona aplikasaun bazeia ba web ho naran ViCall ne’ebé, fasilita enkontru no servisu remota entre funsionáriu sira bainhira ezekuta sira nia servisu hosi fatin dook. Alende ne’e, TIC TIMOR dezenvolve ona portal ne’ebé Ministériu Saúde (MS) utiliza hodi fornese ba públiku informasaun ne’ebé, maka kredivel kona-ba kazu foun relasiona ho covid-19 no asaun relevante ne’ebé Governu implementa.

 

To’o ohin loron, TIC TIMOR halo ona kooperasaun liuhosi fornesimentu servisu informátika ba instituisaun no Ajénsia Governu nian hamutuk 48. Kooperasaun hirak ne’e, refleta duni servisu sira ne’ebé maka lei define ona ba TIC TIMOR. Ida ne’e, atu dehan, TIC TIMOR nia esforsu maka atu hamenus gastu la-nesesariu sira iha area informátika, sentraliza no asegura dokumentu no informasaun iha sentru-dadus Governu Elektróniku, fasilita asesu ba padraun teknolojia no aplikasaun ne’ebé modernu, seguru, atualizadu, dezenvolvidu, no ida ne’ebé maka ezerse hosi Timor-oan rasik.

 

Nune’e, TIC TIMOR sei kontinua tulun ita nia Governu hodi hadi’a liu tan prestasaun servisu iha área Teknolojia Informasaun no Komunikasaun. Maibé TIC TIMOR rekoñese katak, nia sei labele halo mesak. Sei presija nafatin kooperasaun di’ak ho setór privadu sira iha área Tekonolojia Informasaun no Komunikasaun inklui individu hanesan imi hotu ne’ebé ohin gradua ho bokae lubun ida. Ha’u hein katak, imi hotu sei prontu nafatin atu kontribui matenek ne’ebé imi hetan hodi reforsa liu tan dezenvolvimentu Teknolojia Informasaun no Komunikasaun iha Timor-Leste, tantu hanesan traballador, parseiru tékniku ka inovadór, ou di’ak liu tan, hanesan investidór ida iha área refere.

 

Pandemia ida ne’e, la’os aumenta de’it oportunidade atu hamosu solusaun bazeia ba teknolojia, maibé halo ita konsiente liu tan kona-ba importansia atu kontinua apoiu no habelar estudu no peskiza sira kona-ba utilizasaun teknolojia iha era dijital, liu-liu atu dudu hanoin inavadora hodi kria oportunidade foun hosi Timor-oan ida ba Timor-oan seluk.

 

Liuhosi eventu graduasaun ida ne’e, hau fiar katak IOB sai ona parseiru ida diak ba iha setor Teknolojia Informasaun no Komunikasaun hodi prepara rekursu umanu Timor-oan ne’ebé nakonu ho koñesimentu no prontidaun hodi bele responde no kontribui ba dezenvolvimentu setor refere iha Timor-Leste.  

Maktaka

To’o ba iha ne’e, deit ha’u nia diskursu ida ne’e. Ikus liu, ha’u hakarak hato’o ha’u nia votu parabéns ba imi hotu ne’ebé ohin gradua hosi IOB. Ha’u hakarak fó hanoin de’it katak, serimonia graduasaun ida ne’e, la’os de’it atu marka fin hosi imi nia prosesu aprendijazen, maibé sai mós hanesan lembransa ka reminder ida ba graduadu hotu ba dalan naruk ida ne’ebé imi sei hasoru. Importante liu maka atu imi kontinua hakat ba oin ho auto-konfiansa, no ho matenek ne’ebé imi iha, keta haluha atu kontribui ba dezenvolvimentu nasaun nian liu-iu atu halo imi nia aan no imi nia familia sira orgullu nafatin ho imi nia vitoria ne’ebé maka imi atinji ona iha loron importante ida ohin ne’e.

 

Obrigadu barak!